h1

Na tržištu će se već za dvije-tri godine naći ekskluzivno pakirana ne samo domaća jezgra slatkih bajama, već i drugi proizvodi kao što su bajamovo brašno, ulje od bajama, bajamovo mlijeko...

Samo u zadnjih mjesec dana u Dalmaciji niću tri nove plantaže bajama, voća koje nedostaje na hrvatskom tržištu, a kojega uvozimo gotovo 90 posto od potreba prodaje u našim trgovinama.

Jedna od najvećih plantaža bajama posađena je u Selcima na otoku Braču. Tvrtka „Brački vrtli" u vlasništvu braće Nenada i Nebojše Kurtovića, ove su godine posadili na deset hektara površine, koju su dobili u zakup od države, 3 000  sadnica, a do kraja ove godine posadit će još oko 3 500 sadnica, odnosno do kraja slijedeće godine na plantaži će biti ukupno posađeno oko deset tisuća sadnica bajama. Ukupno će na bračkoj plantaži bit posađeno preko 10 000 sadnica u ekološkom uzgoju, na 40 hektara površine.

Drugu plantažu bajama, također na zakupljenom državnom zemljištu, na površini od 40 hektara u Bukovici, koju je podigao Mate Miliša, također od 10 000 stabala bajama. Treću plantažu bajama ovih dana priprema i podiže poduzetnik Ivan Beneta na području Prokljanskog Jezera, na površini od 30 hektara sa nasadom od 8 000 stabala bajama. Na otoku Visu, obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Fadić Jurice, u prošloj godini posadili su 5 000 sadnica bajama, a upravo se vrši sadnja prvih sadnica bajama na površini od 100 hektara u okolici Skradina u vlasništvu tvrtke G.R.M. obitelji Gnjidić. Samo u slijedećoj godini imat ćemo posađenih pet novih plantaže bajama od gotovo 50 000 stabala, odnosno već za tri - četiri godine one će početi sa donošenjem ploda, a već 2025. godine možemo računati na urod od dvadesetak kilograma po stablu, ukupno oko 1 000 tona ploda. Tako da ćemo ponuditi domaćem tržištu jezgru slatkog bajama u ekskluzivnom pakovanju kao prehrambeni suvenir, ali ne samo jezgra, već i bajamovo brašno, ulje od bajama i bajamovo mlijeko, kao i raznovrsne slatke delicije od domaćeg bajama, a jednim dijelom i iz ekološkog uzgoja.

Početkom prosinca u Selcima na Braču, u organizaciji općine Selca i tvrtke „Brački vrtli" sastali su se brojni proizvođači bajama, ali i stručnjaci s splitskog sveučilišta, županijskih službi za gospodarstvo, savjetodavne službe i drugih institucija, radi dogovora o osnivanju klastera proizvođača bajama, tom prilikom organiziran je i stručni okrugli stol na temu uzgoja bajama.

Novi plantažeri, pozitivno razmišljaju, glavna gospodarska grana Dalmacije je turizam, poljoprivreda je zapostavljena, a to nije dobro. Svi su oni složni da ovaj projekt okrupnjavanja proizvodnje bajama nije ni lak ni jeftin, najjednostavnije je priprema tla i nabavka i sadnja kvalitetnih sadnica. No, problemi dolaze naknadno, briga oko mladih tek posađenih sadnica i ljetno redovito zalijevanje, osiguranje dovoljnih količina vode i sustava za navodnjavanje ali i briga oko zaštite od štetnika i bolesti.

Ovi vrijedni poljoprivrednici do sada nisu povukli sredstva iz fondova EU, uglavnom su to obiteljska sredstva, ali sada kada se vidi njihov posao na terenu i ulaganja, sada će početi kucati na vrata EU, radi osiguranja svih mogućih sredstva iz  dostupnih fondova, kako bi prve plodove dočekali sa novim strojevima i opremom koja će im olakšati berbu, preradu i plasman jezgre bajama. Klaster uzgajivača bajama iz Dalmacije je neophodan i radi zajedničke suradnje, ne samo u uzgoju, nego i radi kvalitetnog plasmana, kako na domaćem tržištu, tako i u izvozu na evropskom tržištu, koje se sada gotovo 100 posto snabdijeva sa bajama iz Amerike.

Potporu sadnji bajama u Dalmaciji, pružili su i županijski upravni odjeli za gospodarstvo, u sufinanciranju projektne dokumentacije i postavljanjem komunalne infrastrukture, posebno u pogledu izgradnje cisterna za vodu, istraživanja bušotina i postavljanje sustava za navodnjavanje, ali i financiranja troškova kompletnog sadnog materijala u iznosu od 70 posto.

Ideja je dobra, ponuda prihvatljiva, a koliko ima hrabrih, osim ovih pet mušketira, vidjet ćemo uskoro.

                                  Sinaj Bulimbašić