Kontaktirajte nas:
021/622-663

Radno vrijeme Općine:
08 do 15 h (pon-pet)

Danas je: 

O Župi

Na ovoj stranici možete saznati više informacija o Župi Općine Selca.

Povijest župe

Na crkvenom planu Selca su od 1747. zasebna kapelanija ovisna o Gornjem Humcu (od te godine vode se i cjelovito sačuvane matične knjige), a samostalnom župom postaju 1815. Zaštitnica župe je Gospa Karmelska (Gospa od Karmena), koja se svečano slavi kao prava "fjera" svake godine 16. srpnja, a to je i Dan općine.

Selca se prvi put spominju u Povaljskoj listini (1184.), vjerojatno kao posjed ili pastirska nastamba. Godine 1614. zabilježeno je da na tom mjestu ima nekoliko pastirskih kuća. Početkom 19. stoljeća Selca broje oko 400 stanovnika. U drugoj polovici stoljeća doživljavaju ubrzani rast i pravi procvat da bi početkom 20. stoljeća dosegla maksimalnu brojku od 2300 stanovnika. Pri njegovom kraju, nakon mnogostrukih iseljavanja, mjesto ima oko 1000 stanovnika, od čega stotinjak u Selačkim zaseocima: Nagorincu, Naklu, Osridcima, Podsmrčeviku, Naselu i Zagvozdu.

I na političko-kulturnom te gospodarskom planu Selca proživljavaju svoje "zlatno doba" potkraj 19. stoljeća i postaju, uz značajni doprinos veleposjedničke porodice Didolića, jedno od uporišta narodnog preporoda u Dalmaciji. Najistaknutiji Selčanin tog vremena, a možda i uopće, je Toma Didolić Mlađi, zastupnik u Dalmatinskom saboru, prvi predsjednik novoosnovane (1885.) općine Selca. Prvenstveno njegovom zaslugom već 1877. u Selcima je osnovan brački ogranak Matice hrvatske, a jedan je od glavnih utemeljitelja narodnog društva i čitaonice "Hrvatski sastanak" 1888. godine. Svojom čitaonicom, knjižnicom i široko razgranatim djelatnostima u narodnom duhu, to je društvo uspješno promicalo prosvjetu, kulturu i razna umijeća. Njegov prvi počasni član bio je slavni biskup J. J. Strosmayer, a pohađali su ga brojni uglednici hrvatskog političkog i kulturnog života. Golema je šteta što je u kolovozu 1943., kada je talijanska vojska spalila Selca, uz više od 90% selačkih kuća, vatra progutala i dokumentaciju i inventar društva.

Od 1894. do 1907. u Selcima djeluje kao općinski liječnik dr. Matej Bencur, tj. značajni slovački književnik Martin Kukučin, koji svojim najpoznatijim romanom "Dom u strani" portretira Selca na prijelazu stoljeća. Godine 1907. bila je osnovana Zanatska obrtna škola za kamenoklesare pod ravnanjem češkog profesora Barde.

Gospi Karmelskoj posvećena je i tzv. STARA CRKVA. Vjerojatno je to prva crkva u Selcima koja se u prvoj polovici 17. stoljeća spominje kao "Gospa na Selcih". Ona je rasla zajedno s naseljem, te kao župna crkva dosegla sadašnje dimenzije 1850., odnosno sa zvonikom na preslicu 1871. g. U njoj je nad glavnim oltarom kip Gospe od Karmela "u zlatnoj odjeći" (iz 1850.). Temeljito je obnovljena za župnikovanja Don Stanka Jerčića, obnovljenu je blagoslovio 6. listopada 2002. na Gospu od Ružarija, kada je blagoslovljen i novi oltar, Mons. GIULIO EINAUDI Apostolski nuncij u RH (Veleposlanik Vatikana), uz sudjelovanje domaćeg sina Mons. Slobodana Štambuka biskupa Hvarskog.

Kada ni tako proširena više nije mogla pratiti porast stanovništva, pristupilo se gradnji velike (42x22 m) NOVE CRKVE za vrijeme župnika don Slavka Štambuka, a uz upornu inicijativu Vjekoslava Štambuka. Godine 1919. izabran je ambiciozni projekat, u istočno-romanskom stilu, austrijskog arhitekta Adolfa Schaufa, a na Gospu Karmelsku 1921. svečano je položen prvi kamen na prostoru koji su do tada zauzimale župska kuća i crkvica Gospe Miraške (od Pohođenja). Nakon dužeg prekida, zbog pomanjkanja sredstava, gradnja je nastavljena tek 1940. godine pod vodstvom novog župnika don Luke Trebotića, te opet poslije Drugog svjetskog rata, kada je, usprkos smetnjama vlasti i velikoj oskudici, dovršen zvonik (45 m) i crkva donekle uređena iznutra. Dana 17. srpnja svečano ju je posvetio kao novu župnu crkvu Krista Kralja novoimenovani pom. biskup Andro Štambuk, Selčanin, koji je već sljedećeg mjeseca, nakon iznenadne smrti, u njenom svetištu i pokopan. Godine 1956. Ivan Meštrović je za ovu crkvu modelirao i darovao veliki kip Srca Isusova (2,10 m), koji je, izliven u bronci od granatskih čahura, postavljen u prezbiteriju, a u kamenoj verziji na pročelju crkve između kipova sv. Ćirila (Karmen Štambuk) i sv. Metoda (Paško Čule). Karmen Štambuk također je modelirao reljefe sv. Justina nad glavnim ulazom, te sv. Petra i Pavla i evanđelista na kamenoj propovjedaonici kasetirani drveni strop glavne lađe izrađen je 2007. Crkva još nije dovršena, a važniji planirani detalji su: oltar Presvetog Sakramenta, mozaik na svodu apside, križni put...

OSTALE CRKVE na području župe su starohrvatske svetog Tome na istoimenom brdu i Svete Nedjelje (nekoć sv. Marije) na Gracu. Gradac je bio značajno bračko srednjovjekovno naselje, sjedište bračkih sudaca. Iz njega je potekao i Dujam Hranković, nerežiški natpop i hvarski biskup, prvi brački kroničar ("Opis otoka Brača" - 1405.). Tu je i crkvica sv. Nikole u vrhu mjesta (1902.), bl. Augustina Kažotića kod Nagorica (1955.) i sv. Josipa u Podsmrčeviku (1962.), te kapele sv. Stjepana na Pliši, Gospe Lurdske na Točilu (1925.) i (minijaturna) sv. Ante.

O župniku

Don Jakša Rubinić župnik je u Selcima i Gornjem Humcu od 27. kolovoza 2004. godine. Don Jakša je rođen 7. srpnja 1955. u Splitu od Oca Marjana i majke Marije r. Grgičević, ima sestru Sinajku Dragu i brata Dinka. Djetinstvo i školovanje provodi u mjestu svojih roditelja Vrisniku na otoku Hvaru. Tu završava prva tri razreda osnovne škole, ostalih pet pohađa u Jelsi. Ulazi u splitsko sjemenište 1970. godine gdje pohađa Klasičnu gimnaziju sa spremanje svećenika. Vojni rok provodi u Puli u vojarni koja je danas katolička bogoslovija međunarodnog karaktera. Bogosloviju pohađa Splitu, i diplomira 1981. godine. Biskup hvarski Celestin Bezmalinović redi ga za đakona u Vrisniku 29. lipnja 1980. za svećenika je zaređen u istom mjestu od istog biskupa na blagdan Sv. Petra i Pavla 1981. Mladu misu slavi u Vrisniku 12. srpnja iste godine, na misi propovijeda Don Slobodan Štambuk sadašnji hvarski biskup. Prva svećenička služba je u Hvaru, kapelan je župniku Don Juri Beliću. 7. rujna 1982. postaje župnikom Povlja i Novog Sela na Braču. Župnikom Nerežišća, Donjeg Humca i Dračevice, te sužupnikom Pustinje Blaca postaje 9. lipnja 1989. gdje ostaje do dolaska u sadašnje župe.

 

 

IME I PREZIME

GODINA SLUŽBE

RODNO MJESTO

Ev. Napomene

 1.

Dominik Pavičić

1747 – 1751.

 

God.1747. Selca po-

 2.

Marko Tonšić

1751 – 1763.

 

staju kapelanija ovi-

 3.

Andrija Matulić

1763 – 1764.

 

sna o Gornjem Hu-

 4.

Jerolim Dominis

1764 – 1798.

 

mcu, matičnoj župi.

 5.

Juraj Peruzović

1798 – 1808.

 

 

 6.

Aloys Koludrović

1808 – 1813.

 

 

 7.

Ivan Michieli *

1813 – 1815.

 

* prvi župnik samo-stalne župe

 8.

Tomo Carnincich

1815 – 1817.

 

 

 9.

Ante Štambuk

1817 – 1826.

Selca

 

10.

Ivan Stalio

1826 – 1844.

Stari Grad

 

11.

Franjo Gospodnetić

1844 – 1845.

Dol (Brač)

 

12.

Ante Borović

1845 -  -----

 

upravitelj župe

13.

Mate Plančić

1845 – 1863.

Stari Grad

 

14.

Ante Marinković

1863 – 1872.

Komiža

 

15.

Marko Margetić

1872 – 1912.

Sućuraj (Hvar)

 

16.

Slavko Štambuk *

1912 – 19. 9. 1937.

Selca

* provizor kapelan od 1906 – 1912.

17.

Mladen Relja

19.9.1937-11.11.1937.

 

upravitelj župe

18.

Kuzma Šimunović

11.11.1937-27.8.1939.

Dračevica

upravitelj župe

19.

Luka Trebotić

27.8.1939-15.2.1977.

Milna

upravitelj župe

20.

Šimun Vrsalović

1973 – 1977.

Gornji Humac

kapelan

21.

Stanko Jerčić

15.2.1977-27.8.2004.

Pražnica

župnik

22.

Jakša Rubinić

27.8.2004 -

Vrisnik

župnik

 

Sestre Milosrdnice Sv. Vinka Paulskog u Selcima

Godine Gospodnje 1955. 5. prosinca u župu Gospe Karmelske u Selca na poziv župnika, Don Luke Trebotića i blagoslovom Biskupa mons. Mihe Pušića a dobrotom Provincialne glavarice iz Splita časne sestre GONDULFE BILANKOV, dolaze prve dvije sestre, koje otvaraju filijalu u Selcima. Časna sestra EGBERTA TONŠIĆ, rođena u Selcima i časna sestra PROSPERA PAŠKVALIN, nastanile su se u predjelu PLIŠ u kući gosp. Nedjeljke Tonšić rodice sestre Egberte. Najbliža susjeda je bila Marija Štambuk - Žurina, koja im je bila na pomoć i podršku. Živjeli su u skromnim uvjetima, pomažući župniku i svim župljanima u radosnom predanju na Slavu Božju i dobro bližnjega.

Do ostvarenja boljeg smještaja sestre su se preselile u Crkvu Gospe Karmelske koja je bila malo preuređena i pregrađena, da budu vječno svjetlo svom Gospodinu i zaručniku Isusu Kristu. Susjeda Stana Ursić i Tonka Nišetić i sa sestrama su dijelile svaki zalogaj. Zbog higijenskih uvjete i praktičnost života to nije bilo rješenje za duže stanovanje. Kako su godine odmicale sestre su se mijenjale, jedne odlazile, a druge dolazile. Pa se od 1966. godine tražilo pogodno mjesto za sestre. Don Luka uz pomoć gosp. Mira Štambuka ugovorili su mjesto u Kukučinovoj strani gdje sestre danas žive.

Godine 1970. uz pomoć župnika, biskupa mons. Celestina Bezmalinovića i splitske provincije kupljena je kuća koju su Talijani zapalili 1943. godine. Vlasnici kuće su bili gosp. Josip-Jogo Nižetić pok. Nikole i žene mu gosp. Celestine Nižetić rod. Bezmalinović, i gosp. Juraj Zorko Bezmalinović. Oni su tu nekretninu prodali i predali u vlasništvo Samostana sestara Milosrdnica Sv. Vinka Paulskog u Selcima.

Godine 1973. je napravljen nacrt za izgradnju i obnovu kuće. Kroz kratko vrijeme su počele pripreme, pristupilo se čišćenju terena, koji je bio u zapuštenom stanju. Mnogi župljani su bili u akciji. Radili su velikim žarom, želeći da sestre što prije dobiju ugodnije prostorije i smještaj koji im dolikuje. Sudjelovali su u izgradnji i donoseći što je tko imao od materijala. Majstori su radili bez naplate ne misleći na vrijeme. Bog neka bude svima nagrada, a oni koji su se preselili u vječnost, neka uživaju vječnu svijetlost raja.

Godine 1975. nadograđen je drugi kat. Te godine se povećao broj sestara. Glavna sestra bila je sestra Paulina Čović. Kroz kratko vrijeme primaju pod svoje okrilje prvu štićenicu iz Povlja, zvala se Anda Hržić. Druga je bila Anđelka Ostojić iz Povlja, koja je darovala svoju kuću časnim sestrama. Tu kuću su sestre prodale kroz kratko vrijeme zbog financijskih potreba da lakše dovrše kuću u Selcima. Zatim su primile još dvije štićenice. Tako su sestre otvorile Doma za starije i nemoćne osobe, te je ovo 30. godina postojanja doma. Kako se gradilo i sobe se dovršavale tako se i broj štićenica povećavao. Sestre su sretne da milosrdnu ljubav žive i šire u Selcima.

1977.godine dolazi Don Stanko Jerčić, a Don Luka Trebotić odlazi u zasluženu. Velike zasluge ima u izgradnji Doma i kuće sestara Milosrdnica. Hvala Don Luki za sve učinjeno, a Gospodin neka mu bude vječna nagrada i neka uživa vječnu svijetlost. Don Stanko je nastavio sa radovima u kući osobito kada se radilo prizemlje gdje se sada nalazi kuhinja, blagovaonica i kapelica sa predsobljem. Zatim se prešlo na uređenje okoliša oko kuće. Poslije je izgrađena veća prostorija nad gustirnom, koja služi kao blagovaonica za štićenice i velika terasa za izlaz i odmor. Sestre rade i u pastoralu, sakristanskoj službi, sviranju i vođenju crkvenog pjevanja, držanju vjeronauka, uređenje crkve, župske kuće te pranja i peglanja crkvenog roblja. Sestre su na usluzi štićenicama da im ublaže boli i olakšaju njihove dane zalaza.

Kroz protekle godine izmijenila se više od 40. sestara. Neke su bile duže u službi, a neke kraće, najviše S. GEMA DELONGA. Kroz ovih 30. godina od postojanja doma bilo je 40. štićenica, koje su se preselile u vječnost i ljepše stanove koje im je pripremio sam Gospodin. Počivale u miru Božjem. Danas u Domu imama 8. štićenica, koje svoje dane provode uz pjesmu i molitvu. One su blagoslov koje mole za časne i cijelu župu. Sestre svojom prisutnošću usrećuju ne samo svoje štićenice nego i sve nas, svjedočeći nam svojim radom Božju ljubav i živeći molitvu koju je izrekao njihov utemeljitelj sv. Vinko jer su uistinu prijatelji svima i pored nikoga ne prolaze ravnodušna lica, zatvorena srca i ubrzana koraka.

Na inicijativu s. Augustine i s. Nade osnovana je u Selcima udruga Sv. Vinka Paulskog, pod naslovom Konferencija blažene Majke Terezije. Samo ljubav budi ljubav, sa željom nasljedovanja. Odazvalo se nekoliko hrabrih i velikodušnih osoba stavljajući se na raspolaganje potrebnima i osamljenima u našoj općini. Udruga ima 12. članova, ali svi ste pozvani na pomoć i sugestije naročito da se pomogne u nalazeći one koji su potrebni naše pažnje i pomoći.

Zahvaljujemo Bogu za prisutnost i rad sestara kroz pola stoljeća, molimo Božji blagoslov za sve njihove korake, neka nas skupa sa njima vodi pravim putem do cilja. Vi ste naša radost i zahvalni smo vam na svemu, Bog Vas blagoslovi

POPIS SESTARA KOJE SU SLUŽILE U SELCIMA

 

 

Ime i Prezime

Godina službe

Mjesto rođenja

  1.

s. Egberta Tonšić

 5. XII. 1955. –            1967.

Selca

  2.

s. Prospera Paškvalin

 5. XII. 1955. –            1962.

 

  3.

s. M. Virgina Bugarin

            1959. –            1960.

 

  4.

s. Janja Rosandić Iva

            1962. – 19. V. 1965.

  1. IX. 1990. –  27. V. 1997.

Ruda 10. II. 1934.

  5.

s. Anita Mateljan

  17. V. 1965. – 17. XII. 1966.

  30. X. 1967. – 15, XII. 1967.

 

  6.

s. Ferarija Hrceg

  30. X. 1967. – 16. VIII. 1969.

 

  7.

s. Lujza Grizelj

14. XII. 1967. – 1. IX. 1969.

 

  8.

s. Valerija Župa

  15. IX. 1969. – 1. IV. 1973.

   2. VII. 1974. – 5. X. 1977.

 

  9.

s. Veranija Markić

20. VIII. 1969. – 7. IV. 1973.

      10. I. 1976. – 1. IX. 1982.

 

10.

s. M. Slavka Raguž Božica

   30. IX. 1974. – 1. X. 1979.

Stolac 31. V. 1937

11.

s. M. Antoaneta Subašić Anica

      23. X. 1975.-             1975.

Vinca 5. II. 1942,

12.

s. Paulina Čović

   16. VI. 1976. – 15. IX. 1982.

 

13.

s. M. Andrijana Mirčeta Ana

22. VIII. 1977. – 14. IX. 1979.

Dicmo 5. VI. 1955.

14.

s. M. Leonarda Raguž Ivka

        . X. 1977. – 15. V. 1978.

Stolac 14. I. 1950.

15.

s. Erazma Glavan

   24. IV. 1978. – 2. X. 1985.

 

16.

s. M. Jasna Jakić Šima

     5. IX. 1979. – 11. IX. 1982.

Otok 15. VII. 1947.

17.

s. M. Klaudija Bilan Zdravka

   21. IX. 1979. – 10. VII. 1984.

Dicmo 25. II. 1956.

18.

s. M. Fidelis Vladisavljević

    29. X. 1980. – 23. IX. 1982.

 

19.

s. M. Goretti Balić Magdalena

   10. IX. 1982. – 20. VIII. 1987.

 27. VIII. 1997. – 16. VIII. 2002.

Svirče 26. VI. 1946.

20.

s. Blaženka Delonga Mirjana

     25. IX. 1982.- 9. IX. 1983.

Trilj 25. XI. 1961

21.

s. Leopoldina Elek Jela

    24. IX. 1983. – 7. IX. 1984.

Otok 20. IX. 1932.

22.

s. M. Ignacija Despotušić

      9. IV. 1984. – 31. VIII: 1994.

 

23.

s. M. Zvonimira Delonga

    11. VI. 1984. – 2. IX. 1985.

 

24.

s. M. Celina Gelo Ana

 20. VIII. 1984. – 31 X. 1988.

Špargovec 18. X. 1944.

25.

s. Gema Delonga Ljubica

       2. X. 1985. – 15. X. 1998.

Košute

26.

s. Božena Marić Boža

       2. X. 1985. – 24. XI. 1986.

Stolac 28. II. 1956.

27.

s. M. Lidija Tufekčić

    8. XII. 1986. – 25. IV. 1990.

 

28.

s. M. Beatrica Bakić Marija

 20. VIII. 1987. – 27. VIII. 1982.

Košute 13. VIII. 1948.

29.

s. M. Veronika Ćerlek

     29. X. 1988. – 20. IX. 1990.

 

30.

s. Skolastika Norac Kevo Tomica

 31. VIII. 1990. – 19. X. 1998.

Otok20. XII. 1922.

31.

s. M. Bogdana Galić Ana

 27. VIII. 1992. – 27. VIII. 1997.

Vir 25. XI. 1950.

32.

s. Benjamina Čovo Maria

     29. X. 1992. – 15. X. 1998.

Karakašica 15. VI. 1932.

33.

s. M. Božena Jakić Marija

      9. IX. 1997. - 26. X. 2005.

Otok 13. IX. 1947.

34.

s. Judita Gojak Magdalena

 21. VIII. 1998. – 1. X. 1998.

Makarska 5. I. 1978.

35.

s. Marina Vuleta Marina

 21. VIII. 1998. – 6. X. 1998.

Otok 7. I. 1978.

36.

s. Rafaela Katić Jurela Marija

       1. X. 1998. – 3. IX. 1999.

Otok 4. I. 1967.

37.

s. M. Nada Tadić Šutra Anđa

     15. X. 1998. -

Otok 12. XI. 1950.

38.

s. M. Lucilijana Katić Jurela Iva

       1999. – 21. X. 2001.

Otok 18. VI. 1969.

39.

s. M. Dolores Banić Škojo Ana

       6. X. 2001. – 30. VIII. 2004.

Otok 17. V. 1949.

40.

s. Marieta Dukić Marija

    24. IX. 2002. - 20. VIII. 2007.

Košute 3. VI. 1955.

41.

42.

43.

44.

s. M. Stella Žižić Gušo Ana

s. Suzana Jureta Joza

s. Ines Elek Ineska

s. Valentina Šipić Iva

      8. III. 2005. - 18. IX. 2008.

26. X. 2007.

14. VIII. 2007.

28. VII. 2008. - 29. V. 2010.

Otok 27. V. 1944

Livno 22. XI. 1940.

Otok 30. VIII. 1968.

Vedrine 6. VII. 1944