Kontaktirajte nas:
021/622-663

Radno vrijeme Općine:
08 do 15 h (pon-pet)

Danas je: 

Spomenici u Selcima

Dolazak Mateja Bencúra u Selca i njegov boravak u njima, rezultirao je jačanjem ideje o panslavizmu. Bio je pretplatnikom ruskih časopisa Nevoje vremja i Njiva, a i propagirao je djela Turgenjeva i Tolstoja.

Matej Bencur

Selčani su se zanosili za novim i svježim idejama kojima ih je izlagao liječnik i književnik, pa su nakon nekoliko godina uredili đardin koji su prozvali "Park Tolstoj". Godine 1911. javila se zamisao da se u njemu podigne i kakvo obilježje, spomenik naslovnom piscu; međutim, suprotstavile su se dvije struje u mjestu: jedna je zagovarala spomenik Tolstoju, dok je druga preferirala kip ili bistu biskupa Strossmayera. Na koncu je ipak prevladao ruski pisac, pa je izrađena njegova kamena bista i postavljena je 1914. godine u središtu spomenutog parka. Izdjeljali su je polaznici Klesarske obrtne škole, prema modelu češkoga kipara Jaroslava Barde.

Stjepan Radić

Godine 1938. podiže se na središnjem mjesnom trgu, popularnoj Pijaci, bista narodnom vođi Stjepanu Radiću. Dogodilo se to u čast 10. obljetnice njegovog preminuća od posljedica atentata u beogradskoj Skupštini, kao i 50. godišnjici od osnutka Družtva "Hrvatski sastanak". Bista je izlivena u bronci, a značajno je i to da ju je izradio tada mladi kipar August Augustinčić, jedan od najvećih hrvatskih kipara u XX. stoljeću. Idejni začetnik postavljanja Radićeve biste bio je Petar Krešimir Didolić, školski kolega Antuna i Stjepana Radića. Obojica su, na njegov poziv, jednom bili posjetili Selca. Otkrivanju biste nazočili su brojni gosti iz čitave Dalmacije.

Hans Dietrich Genscher

Ljeta Gospodnjega 1994. otkrivena je i bista njemačkom političaru Hansu Dietrichu Genscheru. Začetnik ove zamisli bio je Juraj Bezmalinović Jurac, a podizanjem ovog spomenika Selčani su se željeli, u ime Hrvatske, zahvaliti uglednom kancelaru na doprinosu i utjecaju koji je njegov rad imao za međunarodno priznanje samostalne i suverene Republike Hrvatske. Autor brončane biste je španjolski kipar José Gomez iz Valencije.

 

Zahvalnost ovdašnjeg življa prema zaslužnicima za priznanje vlastite nam države, nastavilo se 15. lipnja 2002., kad je otkrivena bista austrijskom političaru Aloisu Mocku. Ovaj put pokretači inicijative bile su institucije, a ne pojedinac: Općina Selca, Hrvatsko-austrijsko društvo iz Splita i Austrijsko-hrvatsko društvo iz Beča. Bista je izlivena u bronci i izradio ju je akademski kipar Velibor Mačukatin. Nazočan svečanom otkrivanju bio je i sam Alois Mock.

Papa Ivan Pavao

Ubrzo nakon toga rađa se inicijativa za podizanje spomenika Svetom Ocu, papi Ivanu Pavlu Drugom. Pokretač ideje bio je tadašnji župnik don Stanko Jerčić, a nakon provedenog javnog natječaja odabran je rad akademskog kipara Kuzme Kovačića. Po gipsanom modelu autora, kip pape u prirodnoj veličini isklesao je Krešimir Tomasović. Svečano otkrivanje spomenika održalo se 7. rujna 1996. godine, uz nazočnost gotovo svih hrvatskih biskupa, predvođenih kardinalom Franjom Kuharićem.

 

Franjo Tuđman

Kulminacija zahvalnosti Selčana dogodila se iste godine najesen, kad je po ideji mjesnog ogranka HDZ-a otkrivena bista prvom hrvatskom predsjedniku – dr. Franji Tuđmanu. Uz sudjelovanje cijele obitelji Tuđman bistu je otkrila predsjednikova udovica Ankica Tuđman. Brončano poprsje rad je mladog akademskog kipara Nikole Šanjeka iz Varaždina. Postavljanjem biste Franje Tuđmana uređen je park u kojem su se već nalazila spomen-obilježja spomenutim dvama političarima. Taj se park otada naziva "Park zahvalnosti".

Zadnji zasad podignut spomenik jest kamena bista prvom načelniku selačke Općine – Tomi Didoliću mlađem. Nakon dugih peripetija, rad akademskog kipara Mirze Morića postavljen je na terasi u predvorju Općine Selca, na sam Dan Općine i blagdan nebeske zaštitnice Gospe Karmelske: 16. srpnja 2003. Dogodilo se to o 10. jubileju osnutka Općine Selca (1993.), nakon osamostaljenja Republike Hrvatske. Spomenimo kako je Mirza Morić izradio i kamenu bistu Hansa Dietricha Genschera, a Selcima je poklonio i animalnu kamenu skulpturu, koja je na mjesnom boćalištu postavljena 1982. godine, u čast dolaska vodovoda u Selca.

Krist Kralj

Pri svakom govorenju o spomenicima u Selcima redovito se zaboravlja spomenuti jamačno najvrjednije djelo od svih. To je kip Srca Isusova, koji je 1956. godine u Americi izradio veliki Ivan Meštrović i poklonio ga Selcima. Slavni kipar izmodelirao je gipsanu skulpturu – kip Krista koji drži svoje srce u ruci na prsima – u naravnim gabaritima, a brončani odljev izliven je od čahura topovskih granata štono bijahu nakon Drugog svjetskog rata zaostale u okolici Selaca. Kameni kip, punktiranjem s gipsanog modela, izradio je Paško Čule i postavljen je na prošpetivi župske crkve Krista Kralja, dok je brončana skulptura postavljena na kamenom kubusu u apsidi iza glavnog oltara iste crkve.