Kontaktirajte nas:
021/622-663

Radno vrijeme Općine:
08 do 15 h (pon-pet)

Danas je: 

Završila 21. Croatia rediviva

Završila 21. Croatia rediviva

Selca su prošlog vikenda bila najveća ljetna pozornica hrvatske riječi

Trg Stjepana Radića u Selcima na otoku Braču po 21. puta (6. i 7. kolovoza) u duhu naslova manifestacije Croatia rediviva oživio je u svom programskom pristupu ČA - KAJ - ŠTO svehrvatsko jezično zajedništvo. Početkom  kolovoza popularnoj selačkoj Pjaci zasigurno i to vrlo funkcionalno odgovara naziv Trg pjesnika.  To je vrijeme kada oživi najveća hrvatska  ljetna pozornica i u vrijeme današnjim komunikativnih mreža izravnim govorom, interpretacijama autora sve do trosatnog maratona nudi pjesničku riječ. Čini to kako je pozdravljajući sudionike nastupa, ali i brojno okupljene slušatelje,  rekao njezin utemeljitelj Drago Štambuk usprkos minimalnoj financijskoj i inoj potpori, znak je da stoji na živac-kamenu i u samom srcu poetsko-jezične identitetne pećine, s raskošnim poetskim i jezičnim blagom što namrijehu ga preci, a jednako snažno i ustrajno stvaraju suvremenici.Da je tomu tako svjedoči i nastup brojnih pjesnika. Trg je u puni sat upotpunjenim zvonom obližnje crkve Krista Kralja doslovce «zvonio» snagom pjesničke riječi i pozivao na dosluh čovjeka s čovjekom. Odupirući se vremenima ljudske. posebno njezine ratne pustoši,  ili prirodnih nepogoda tijek pjesničke priredbe pokazao je da  zaista ništa nije što kroz riječ ne prođe.

Uostalom to kazuje u selački Zid od poezije uklesan stih prošlogodišnjeg ovjenčanika maslinovim vijencem Zorana Kršula: Riječ, ta najljepša razrokost na usnama.  Bliskošću svoje pjesničke duše i po zapovjedi srca rodnog otoka spiritus movens pjesničke manifestacije Drago Štambuk podsjetio je 9. kolovoza 1943. talijanskom okupacijom na gotovo do temelja spaljena Selca (naša «otočka Hirošima») i nedavne požare na zapadnom dijelu otoka Brača.  Poruku okupljenih pjesnika sažeo je ovim riječima: Zlosilje iz 1943. i učestali ljetni požaru ugradili su se u naš gen, u naše stihove, naše misli i našu narav. Vodena masa mora i moć spomenutih poharnih ognjeva  u nama složiše agonski sraz. Vječnu borbu Titana.

 

Maslinov vijenac Igoru Zidiću

S razglasa mjesnog trga  odjekivali su najvećim dijelom stihovi izgovoreni čakavštinom, među kojima i autora s otoka Brača, te kajkavštinom iz  Moslavine i razumljivo znatnije štokavštinom s prostora Hrvatske i BiH. U predahu  nastupima promovirajući hrvatsku etnološku baštinu na njihove vrijednosti glazbenim interpretacijama subotnju večer 6. kolovoza  upotpunila je kantautorica  Lidija Bauk. Na ovogodišnjoj pjesničkoj sceni  pojavili su se: Zoran Kršul, Tatjana Radovanović, Lidija Bajuk, Juro Štambuk, Acija Alfirević, Silvija Buvinić, Božica Brkan, Joško Božanić, Fikret Cacan. Tomislav Milohanić, Anabel Zanze, Fabijan Lovrić, Marčelo Štambuk, Lana Derkač, Božidar Petrač, Dragutin Pasarić, Siniša Vuković, Dunja Kalilić, Đuro Vidmarović, Tonko Maroević, Vesna Trutanić, Drago Štambuk, Mladen Machiedo, Diana Burazer, Igor Zidić, Nevenka Nekić, Tomica Bajsić i Vlasta Vrandečić Lebarić. Na koncu ovjenčanici - poetae oliveati:  Drago Štambuk, Mladen Machiedo, Tonko Maroević, članovi trojstvenoga vijeća koje odlučili su  o 21. ovjenčaniku. Maslinovim vijencem okitili su Igora Zidića. Izbor je potvrda da djelovanje laureta na području hrvatske kulture prepoznatljivo ne samo kao aktualnog predsjednika Matice hrvatske, već i u pjesništvu što ga je, kako je rekao ugodno iznenadilo. A na ono što se zbivalo od 2006. do 2010. godine hrvatskoj kulturnoj javnosti na 317 stranica govori zbornik s pogovorom glasovita hrvatskog jezikoslovca akademika Radoslava Katičića.  s održanih susreta, a koji predstavlja izborom za najuspješnije ovjenčane u spomenutom razdoblju. To su: Mate Ganza, Joško Božanić, Mladen Machiedo, Milko Valent i Zoran Kršul.  Od kolikog je značaja govor sa selačke Pjace pokazuju uz domaće: načelnika Općine Ivicu Škrpacu i zamjenika župana Splitsko-dalmatinske županije Viska Haladiću  skupu nazočni gosti: savjetnica predsjednika RH Zrinka Vrabec Mojzeš, glavni tajnik  HAZU  Pavle Rudan,  predsjednik DHK Božidar Petrač,  predsjednik  MH Igor Zidić, akademici Tonko Maroević i Radoslav Katičić, predsjednik HHO Zvonimir Čičak...

Spomen na književnika Martina Kukučina

 

Ovogodišnja manifestacija imala je i književnu snagu u nezaboravu na poznatog književnika Slovaka dr. Mateja Bencura, alias Martina Kukučina (Jasenova,  Slovačka 1860 - Pakrac, Hrvatska 1928) Od 1893 do 1906) bio selački općinski liječnik, a ostavio kulturni trag ne samo djelujući primjerice u Matici hrvatskoj (Selca su 1896. imala 52 člana), već i kao glasoviti književnik svog doba, napisavši i roman Dom u strani temeljen prilika u Selcima.  Ministarstvo vanjskih poslova Slovačke otkrilo mu je u prigodi 150. obljetnice rođenja uz ovogodišnju Croatiu redivivu spomen ploču na kući njegova  humanog, liječničkog djelovanja.  Priređena je i dokumentarna izložba o njegovu životu i djelu, a što je potaklo na daljnja istraživanja i uz njegovo ime kulturne veze Slovačke i Hrvatske. Činu otkrića spomen ploče bili su nazočni i veleposlanik Republike Slovačke u Hrvatskoj Roman Supek te Igor Otčenaš iz Ministartva vanjskih poslova Slovačke.