Kontaktirajte nas:
021/622-663

Radno vrijeme Općine:
08 do 15 h (pon-pet)

Danas je: 

Novi broj časopisa Vrtal

Novi broj časopisa Vrtal

U novom broju časopisa Vrtal, namijenjenom vrtlarima i zaljubljenicima u vrt, pročitajte zanimljive i stručne tekstove o voćkama, poput žižule, kestena, rogača i šipka.

Tu su i tekstovi o zimskoj zaštiti voća, pripremi cvijeća za zimu, zaštiti kupusnjača, divljem zelju i dalmatinskoj tuci. Naravno da zimski broj Vrtla ne može proći bez kalendara radova za studeni i prosinac, a tu su i brojne zanimljivosti iz ovčarstva, povrtlarstva, peradarstva i kunićarstva itd. 

Potražite Vrtal na svim kioscima i kupite ga za samo 20 kuna. 

Iz novogo broja Vrtla izdvojili smo članak o pripremi cvijeća za zimu

 

 

PRIPREMITE CVIJEĆE ZA ZIMU

S dolaskom jeseni dani postaju sve kraći i biljke polako prestaju s rastom. I dok će neke bez problema podnijeti hladne vjetrove i niske temperature, drugima je potrebno pomoći


Jednogodišnje vrste poput mirisne kunice, kadifice, cinije, do sada su se vjerojatno osušile ili još uvijek sramežljivo cvjetaju pokojim cvijetom. Budući se radi o vrstama koje se jednostavno razmnožavaju, nema ih potrebe čuvati za slijedeću godinu. Eventualno možete od istih sakupiti sjeme od kojeg ćete dogodine dobiti nove biljčice. 

No među nekim ljetnim vrstama ima onih koje potječu iz tropskih i suptropskih krajeva gdje se uzgajaju kao trajnice, dok su u nas u uzgoju kao jednogodišnje vrste. Ovdje spadaju petunije, surfinije, pelargonije ili fuksije. Iako su i ove vrste svima lako dostupne, imate li biljku koja je ove godine cvjetala cvjetovima neobično lijepih boja, isplati se sačuvati je za slijedeću sezonu.

 

 


Umjerena vlaga

Prikratite im sve izboje na dužinu od oko deset centimetara i posude s njima smjestite u svijetlu prostoriju na temperaturu od oko deset stupnjeva celzijusa. Ako su bile posađene u vrtu, oprezno ih iskopajte i presadite u pojedinačne posude. Tijekom zime supstrat samo umjereno održavajte vlažnim. Sljedećeg proljeća, kada se temperature zraka ustale, biljke prenesite na otvoreno i nastavite s redovitom njegom.
Velikom broju trajnica s dolaskom hladnijih dana, nadzemni organi odumiru, a pri njihovoj se bazi stvaraju pupovi iz kojih će u slijedećoj sezoni potjerati nove izboje. Kako ovi pupovi za hladnih zima ne bi promrzli nužno im je pružiti odgovarajuću zaštitu. U područjima gdje je snijeg uobičajena pojava, trajnice ne trebaju gotovo nikakvu zaštitu, budući da snijeg služi kao izvrstan izolator. Međutim, u područjima bez snijega, sa čestim mrazovima i hladnim vjetrovima, trajnice treba zaštititi.

Trajnicama je sve nadzemne organe potrebno odrezati pri tlu, a korijenov vrat nagrnuti lišćem, slamom, kompostom ili tresetom. Pod ovim je materijalima temperatura za nekoliko stupnjeva viša od temperature okoline. Prekrivanjem biljaka zaštitnim slojem djeluje se i na ravnomjernije raspoređivanje oborina, a koristimo li kao izolator kompost, obogatit ćemo tlo hranjivima, nužno potrebnim za nesmetan rast.
Posebnu brigu treba voditi o trajnicama u kamenjari, posebno o onima alpskog porijekla koje prekrivamo grančicama crnogorice.

 

 

 

Lončanice u zatvoreno

Lončanice koje smo tijekom proljeća i ljeta iznijeli na otvoreno, s prvim hladnijim danima treba unijeti u zaštićeni prostor. Osnovni uvjeti koji biljkama tijekom prezimljavanja treba osigurati jest odgovarajuća temperatura i osvjetljenje. No među lončanicama ima znatnih razlika. I dok je nekim zimzelenim vrstama potrebno osigurati stalno osvjetljenje, neke listopadne vrste mogu prezimiti i na tamnom mjestu. I u pogledu optimalnih temperatura postoje znatne razlike. Tako će neke lončanice bez problema izdržati prve hladne dane  boraveći na otvorenom dok se neke spremaju već s prvim hladnoćama. Vrstama koje će podnijeti nekoliko hladnih dana na  otvorenom, kratkotrajni mraz će pomoći kako bi ojačale, te kako bi se oslobodile naseljenih štetnika.

U našem primorju gdje je mraz rijetkost, veći problem predstavljaju hladni vjetrovi koji sa sobom nose posolicu. 
Prije unošenja u kuću sve lončanice treba pregledati nema li na njima znakova bolesti i štetnika, a koji bi se u toplim zatvorenim prostorima mogli naglo razmnožiti i tako učiniti velike štete. 

Gladiole, kane i dalije koje su cijelog ljeta neumorno cvale, neotporne su na niske temperature pa ih prije očekivanog razdoblja mraza treba izvaditi iz tla i do slijedeće sezone čuvati na zaštićenom mjestu. Pred vađenje gomolja iz tla, stabljike prikratimo na oko deset centimetara dužine. Sa gomolja odstranimo sve ostatke tla i ostavimo nekoliko dana da se prosuše na zraku. Gladiole pohranimo u papirnate vrećice ili drvene sandučiće, dok je gomolje dalija i rizome kane najbolje držati u vlažnom pijesku, budući da su osjetljivi na isušivanje. Idealan je smještaj u tamnoj prostoriji, pri temperaturi od šest do deset stupnjeva celzija. Primijetite li kako pospremljeni gomolji trunu, odmah ih uklonite kako bi spriječili širenje truleži na ostale.

Zimska zaštita ruža neophodna je u onim područjima, gdje su mrazovi učestala pojava. Zaštititi ih valja već krajem listopada i početkom studenog, kada je pojava mraza već sasvim izgledna. Osim od smrzavanja, ruže valja zaštititi i od zimskog sunca, koje može zavarati ružu, jer krene s tjeranjem izdanaka, a koji onda pod naletom mraza lako smrznu. Osim debla i krošnje, nužno je od mraza zaštititi i mjesto cijepljenja, pa je prijeko potrebno nagrnuti podnožje ruže, u visini oko 20 centimetara.

Čajevke, floribunde i mini ruže nagrnu se tlom kao zaštita od smrzavanja dok im se izdanci prekriju jelovim granama ili rogožinom. Na isti se način zaštićuju i niže grmolike ruže. Više se ruže upakiraju u žičane kaveze ili se obaviju hasurom, koji se ispune suhim lišćem. 
Mlade se stablašice mogu od smrzavanja zaštititi i privijanjem uz tlo, budući da imaju neodrvenjele stabljike, dovoljno elastične da će savijanje podnijeti bez problema. Ako bismo savijanjem htjeli zaštititi starije ruže, vjerojatno bi došlo do pucanja debla. 
Jedan od načina zaštite ruža stablašica je i omatanje krošnje  jutenom vrećom, a koja se ispuni suhim lišćem, uz obavezno nagrtanje podnožja. Deblo omotajte hasurom ili jelovim grančicama. 

Njega travnjaka

Pred zimu sa travnjaka je potrebno ukloniti svo otpalo lišće, budući da travnjak pod lišćem lako žuti i propada. Prije zime travnjak se još jednom pokosi. Ovog puta na nešto višu razinu no što ste kosili ranije. Učinite to kada je vrijeme suho, kako bi spriječili štetno gaženje po travnjaku. Površinu još jednom pognojite kompleksnim mineralnim gnojivima s većim udjelom kalija u odnosu na dušik i fosfor. Kalij će pomoći travkama da lakše prebrode stresno zimsko razdoblje.

 

 


Marin Kukoč, dipl. ing. agr.