Kontaktirajte nas:
021/622-663

Radno vrijeme Općine:
08 do 15 h (pon-pet)

Danas je: 

Istraživanje Gonga - Lotus 2014

Istraživanje Gonga - Lotus 2014

GONG i Udruga gradova proveli su treći put zaredom istraživanje transparentnosti i odgovornosti svih jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj – njih 576.

Istraživanje je provedeno u razdoblju od kraja lipnja do početka listopada 2014.,  a rezultati se temelje na  pregledu službenih internetskih stranica, uvidu u Poslovnike i Statute, anketnom upitniku, zahtjevu za pristupom informacijama te telefonskom pozivu na centralu gradova, općina i županija.

Općina Selca je u ovom istraživanju pokazala da je održala standard transparentnosti u svom radu te da prijašnja vrednovanja i dobri rezultati nisu bili slučajni. Zadnjim istraživanjem naša općina je čak i bolje rangirana što dokazuje našu kontinuiranu brigu o transparentnosti i otvorenosti prema svojim građanima.

S ukupno ostvarenom ocjenom 6.62 Općina Selca se je našla u gornjog skupini transparentnih jedinica lokalne samouprave te je zauzela visoko 39 mjesto na rang tablici od ukupno 365 testiranih JLS-a.  Na Braču je još uvijek uz našu Općinu transparentna i susjedna Općina Pučišća što je dokaz da financijska moć i veličina lokalne samouprave nije uvjet za ulazak u zajednicu transparentnih JLS-a, već da i male općine mogu svojim savjesnim i odgovornim radom osigurati građanima svoju otvorenost i transparentnost.

 

Ciljevi i metodologija istraživanja

Ciljevi istraživanja bili su utvrditi aktualnu razinu transparentnosti i odgovornosti jedinica lokalne i regionalne samouprave, usporediti nalaze u odnosu na prethodna istraživanja i detektirati trendove te konačno, potaknuti višu razinu transparentnosti jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Istraživane dimenzije ostale su nepromijenjene: (1) Javnost rada predstavničkog tijela, (2) Javnost rada izvršne vlasti, (3) Pravo na pristup informacijama, (4) Suradnja sa zajednicom te (5) Mjesna samouprava. U pogledu pokazatelja koji čine pojedine dimenzije, dio ih je izmijenjen uslijed promjene zakonskog okvira (Zakon o javnoj nabavi, Zakon o pravu na pristup informacijama), a dio „postrožen" zbog očekivane internalizacije načela otvorenosti i odgovornosti spram javnosti, zbog ključnih problema u javnom upravljanju utvrđenih drugim istraživanjima te nužnosti podizanja standarda transparentnosti s obzirom na razinu nepovjerenja u sve grane i razine vlasti.

Odaziv ovogodišnjem istraživanju bio je značajno slabiji u slučaju općina - ove godine na anketni je upitnik odgovorilo samo 60% općina (njih 257). Gradovi i županije su na zadovoljavajućoj razini sudjelovali u istraživanju - 94% gradova (njih 120) i sve županije ispunile su anketni upitnik.

Jedinice su mogle ostvariti maksimalno 10 bodova na ukupno 63 bodovana pokazatelj (županije na njih 58), od kojih se dio odnosi na obaveze propisane zakonima ili drugim propisima, a dio predstavlja poželjnu prakse iz perspektive istraživača kao građana.

 

Ključni nalazi istraživanja

Raspon ostvarenih bodova kreće se između 0,44 i 9,61, a prosječno ostvaren rezultat je 4,45 boda. Općine su u prosjeku ostvarile svega 3,64 boda te se tako kao skupina još uvijek nalaze u kategoriji netransparentnih jedinica. Gradovi su prosječno ostvarili 5,91 bod, a županije 6,11 bodova. Iako se s obzirom na rezultat potonje dvije kategorije jedinica svrstavaju u „transparentne", obje imaju značajan prostor za unapređenje svojih praksi.

U odnosu na istraživanjem postavljene kategorije transparentnosti, unatoč procesima demokratizacije i integracije u EU, 74% jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj još je uvijek netransparentno. Naime, 28% jedinca lokalne i regionalne samouprave nalazi se u kategoriji „izrazito netransparentnih", a daljnjih 46% u kategoriji „netransparentnih". Među „transparentnima" je 21% jedinica, a „izrazito transparentnih" je svega njih 5%.  Za ovako loš rezultat najodgovornije su općine, budući da ih čak 88% spada među netransparentne.  Za razliku od općina, 2/3 gradova te čak 80% županija svrstavamo u kategoriju transparentnih, iako s velikim prostorom za napredak.

Povećanje ukupnog broja službenih internetskih stranica sa 75% 2009. godine na 98% 2014. godine uopće nije imalo pozitivan utjecaj na razinu transparentnosti. Internetske stranice u najvećem broju slučajeva ne služe u svrhu uključivanja i obavještavanja građana o odlukama o kojima ovisi kvaliteta njihovog svakodnevnog života, već i dalje u svrhu pružanja servisnih i informacija koje spadaju u kategoriju „ispunjavanje u slobodnog vremena". U tom smislu, zabrinjavajuće je da većina jedinica manjkavo ili uopće ne poštuje zakonske odredbe vezane uz obavezu objave pojedinih informacija na svojim službenim stranicama poput obaveznog objavljivanja nacrta odluka i drugih strateško-razvojnih dokumenata, kao i transparentnog i pravovremenog obavještavanja o svim relevantnim informacijama vezanima uz postupke javne nabave.

Uzevši u obzir spomenuto „postroživanje" pokazatelja u ovogodišnjem istraživanju, zaključujemo da je između 2009. i 2012. godine došlo do blagog unapređenja, dok razdoblje 2012.- 2014. pokazuje stagnaciju, pa čak i blagi nazadak.

Ovakvi nalazi ukazuju na to da ne postoji svijest o potrebi kontinuiranog unapređivanja već ostvarenih razina transparentnosti i odgovornosti spram javnosti, što se očituje kroz izostanak praćenja relevantnog zakonodavstva, izostanak praćenja trendova, ali i adekvatnog odgovora na povećana očekivanja građana.

Najviše brinu rezultati u dimenziji Javnost rada predstavničkog tijela, gdje je postrožavanje kriterija u smislu sustavne objave svih relevantnih informacija o sjednicama predstavničkih tijela uoči samih sjednica imalo značajan utjecaj na ukupan rezultat dimenzije. No, bez sustavne objave svih relevantnih informacija, nije moguće očekivati uključivanje i smislen doprinos građana i zainteresirane javnosti procesima političkog odlučivanja. Sličan se trend javlja i u dimenziji Mjesna samouprava gdje je prelaz s pokazatelja koji su se većim dijelom odnosili na formu (2009.), na pokazatelje koji se odnose na praksu i proračunsko su-odlučivanje (2014.) doprinio padu rezultata dimenzije. S druge strane, iako rezultat na dimenziji Pravo na pristup informacijama pokazuje kontinuirani, pa i značajan napredak, još uvijek svaka četvrta jedinica[5] nije odgovorila na službeni ZPPI upit. Tako se na ovim, ali i na drugim istraživanim dimenzijama još jednom potvrdila činjenica kako u Hrvatskoj ključni problem nije loš pravni okvir, već njegova sustavna provedba u praksi.

Izostanku takvog sustavnog pristupa svakako doprinosi niska razina političke kulture kako predstavnika vlasti tako i građana, ali i niska razina kapaciteta i manjak resursa - ljudskih, materijalnih, tehničkih i financijskih - za obavljanje svih funkcija koje su lokalnim i regionalnim vlastima pravnim i institucionalnim okvirom definirane kao obaveza.

S obzirom na takve okolnosti krajnje je vrijeme da nacionalna razina - kako vlast tako i oporba - preuzmu odgovornost i pristupe teritorijalnom preustroju i barem funkcionalnom okrupnjavanju lokalne i regionalne samouprave. Ne radi se samo o mogućim uštedama i povećanoj efikasnosti i djelotvornosti upravljanja, pa čak niti o kapacitetima za povlačenje sredstava iz EU fondova. Radi se zapravo o ustavnom pravu građana na jednakost postupanja tijela u skladu s demokratskim načelima transparentnosti i odgovornosti i njihovom pravu na dobru upravu, bez obzira u kojem dijelu Hrvatske prebivaju.

Prikaz Indeksa transparentnosti

Izvor: gong.hr

Uvid u ostvarene rezultate svih JLS-a možete pogledati ovdje