Kontaktirajte nas:
021/622-663

Radno vrijeme Općine:
08 do 15 h (pon-pet)

Danas je: 

Kulturna baština - Sumartin

Sakralni spomenici

1) Franjevački samostan i crkva (k. č. 40, 41 k.o. Sumartin)

Franjevački samostan u Sumartinu podignut je na istočnom rtu otoka Brača (Vrhbráča) u uvali Sitno. Sredinom 17. stoljeća pod vodstvom franjevaca iz Makarskog primorja dolazi novo stanovništvo s kopna, te se na mjestu starije ruševne građevine početkom 18. stoljeća gradi nova crkva. Uz nju nastaje prvi samostan kojega u današnjem perimetru obnavlja fra Andrija Kačić Miošić polovicom 18. stoljeća. Na mjestu stare crkve od 1911.-1913. podignuta je nova crkva po projektu Ć. M. Ivekovića.

Samostanska zgrada u rasporedu prostora i arhitektonskoj plastici pokazuje jednostavne kasnobarokne odlike 18. stoljeća. Smještena je na uzdignutom položaju u današnjem naselju. To je izdužena kamena jednokatnica s crkvom i zvonikom na istočnoj strani. Građena je većim klesancima u pravilnim redovima s jednostavnim profilima prozora s konzolama. Dvostrešni krov pokriven je crijepom s kamenim vijencem na konzolama uzduž strehe. Natpis na ulazu u samostansku zgradu spominje da ga je podigao književnik fra Andrija Kačić Miošić. Crkva i zvonik su obnovljeni 1955. godine nakon oštećenja bombardiranjem tijekom Drugog svjetskog rata.
U samostanu se čuvaju barokne slike, samostanski arhiv s matičnim knjigama na bosančici iz 17.-18. stoljeća., te bogata biblioteka.  

2) Kapela sv. Špirijuna

Kapela sv. Špirijuna (sv. Spiridiona) nalazi se u predjelu Glavica, na uzdignutom terenu usred naselja, udaljenom od morske obale, na širini na raskršću ulica koja, prema starom značenju pojma, nosi naziv Ulica ( « prošireni put u naselju»). Ne zna se kada je točno sagrađena, vjerojatno sredinom 19. stoljeća jer na austrijskoj katastarskoj karti iz 1829. nije ucrtana. Prema sačuvanim zapisima, zna se da se početkom 20. stoljeća u vrijeme gradnje nove župne crkve u njoj služila misa te joj je stoga bila dodana drvena kapela dugačka deset i široka osam metara.

Kapela je manja pravokutna građevina od kamena pokrivena dvostrešnim krovom od kamenih ploča, danas obijeljenim vapnom. Glavno pročelje je zidano od pravilnih klesanaca, dok su ostala od kamena nejednakih dimenzija slaganog u nepravilnim redovima. Ulaz u kapelu ima lučni završetak s istaknutim zaglavnim kamenom i jednostavno profiliranim kapitelima, a danas je zatvoren drvenim rešetkastim vratima.
U unutrašnjosti je mali oltar s gipsanim kipom sv. Špirijuna koji se nekad, na dan zaštitnika, nosio u župnu crkvu i procesijom vraćao u kapelu.
Ova mala kapela bez izrazitih stilskih obilježja značajna je prije svega u duhovnoj i kulturnoj povijesti naselja. U Sumartinu je još nekoliko malih kapelica posvećeno različitim svecima zaštitnicima, a podignute su uz pojedine kuće tj. u dvorištima i vrtovima, a glavnim pročeljem najčešće gledaju na ulicu.

3) Crkva i groblje sv. Roka

Crkva sv. Roka na sumartinskom groblju sagrađena je 1838. na mjestu starije kapele sv. Roka koju je krajem 17. stoljeća podigla obitelj Martinčević i 1696. darovala franjevcima. Ta je kapela propala, a na njenom je mjestu sagrađena današnja crkva u koju je postavljena slika sv. Roka iz stare kapele. Zbog položaja na uzvisini iznad rta, crkva je stradala od vjetra i soli te je 1886. popravljena. Tada je uz nju izgrađena i skupna grobnica te je postala grobna kapela. I danas se nalazi unutar ograđenog prostora sumartinskog groblja čiji su najstariji grobovi iz 1890. godine.

Crkva je kamena građevina pravokutnog tlocrta s užom i nižom pačetvorinastom apsidom, pokrivena dvostrešnim krovom. U unutrašnjosti je presvođena, ima mali zidani oltar s drvenim kipom sv. Roka. Krov crkve je neprimjereno rekonstruiran; promijenjen je nagib, stavljena neprimjerena kupa te izvedena betonska krovna streha. 

Crkva i groblje sv. Roka, okruženo kamenim zidovima, u borovoj šumi na uzvisini iznad rta sv. Roka vrijedna su ambijentalna cjelina i kulturno dobro od povijesnog i memorijalnog značenja te ih kao takve treba štititi i sačuvati uz intaktnost postojećeg stanja, prostorne organizacije i granica.

4) Crkva sv. Nikole

Crkva sv. Nikole iz 10. stoljeća nalazi se u predjelu Glavice, na brdu sv. Mikule između Sumartina i Selaca, a početkom 18. stoljeća u njenoj je neposrednoj blizini započelo branje kamena iz istoimenog kamenoloma. Jednobrodna je predromanička građevina s četvrtastom apsidom, koja u unutrašnjosti prelazi u konhu. U sredini bačvastog svoda između dva poprečna pojasa izdiže se kupola, koja na južnom i sjevernom vanjskom zidu ima plitki slijepi luk. Crkva je građena kamenim lomljencima s obilnim vezivom, a pokrivena je dvostrešnim krovom s pokrovom od kamenih ploča. Četvrtasti tambur kupole ima četverostrešni krov. Na pročelju iznad vrata je viseći luk, koji je s gornje strane pokriven dvostrešnim krovićem od kamenih ploča. Crkva sv. Nikole (Mikule) značajna je za tipologiju i razvoj predromaničke arhitekture.

Civilne građevine

1) Kuća ex Novaković ( Jutronić) na obali

Velika kamena dvokatnica na samoj obali, u blizini staroga Porta. Jedna je od starijih kuća u Sumartinu, sagrađena vjerojatno krajem 18. stoljeća. Pripadala je istaknutoj i imućnoj sumartinskoj obitelji Novaković. Razvedenog je pravokutnog tlocrta s tri povezana  volumena različite visine. Na glavnom pročelju prema moru je niži prizemni i jednokatni volumen iznad kojih su ravne terase, a u prizemlju portal rađen u bunjatu kojim se ulazilo u konobu. Stambeni dio kuće ima tri uzdužne prozorske osi, u središnjoj osi prizemlja je ulazni portal s jednostavno profiliranim nadvratnikom, a prozori imaju slično profilirane nadprozornike.
Cijelo je pročelje nekad bilo ožbukano. Krov je dvostrešan pokriven crijepom. Niži dijelovi kuće na obalnom pročelju su nedavno nadograđeni.

2) Kuća Skansi na zapadnoj strani uvale

Nalazi se na samoj rivi od koje je odijeljena niskim zidom, a do ulaznih vrata vodi nekoliko kamenih stepenica. Jednostavna kamena jednokatnica s tri uzdužne prozorske osi na glavnom pročelju. U prizemlju koje je doživjelo rekonstrukcije danas je ulaz, a u središnjoj osi prvog kata balkon. Na karakterističnom četverostrešnom krovištu s kamenim pročeljima zabatnih dijelova i pokrovom od kamenih ploča su dva dvostrešna luminara u osi prozora na prvom katu. Ispod krovne strehe je kameni vijenac na konzolama.

3) Kuća fra Andrije Dorotića u predjelu Vranratac

Kuća na osami na predjelu Vranratac iznad naselja Rasotica koju je fra Andrija Dorotić dao sagraditi kada se 1821. zauvijek vratio u Sumartin. Kuća je sagrađena pokraj male prizemnice u suhozidu u kojoj se već jednom skrivao kao bjegunac nekoliko mjeseci. Tu je proveo posljednje godine svog života iako umire u franjevačkom samostanu u Sumartinu 1837. gdje je zbog bolesti našao utočište. Kuća je reprezentativna, jednostavna kamena jednokatnica pravokutnog tlocrta s dvostrešnim krovom koji je imao pokrov od kamenih ploča. Ispod krovišta je kameni vijenac na konzolama. Ima simetrično raspoređene otvore uokvirene kamenim pragovima, ulaz je u središnjoj osi. Oko kuće nekada je bilo prostrano dvorište s različitim voćkama, a u blizini vinograd i plodne njive. Kuća je danas napuštena, ruševna, bez krovišta i nalazi se u zapuštenom okolišu. Značajna je za društvenu i kulturnu povijest Sumartina i otoka Brača te kao takva zaslužuje status kulturnog dobra.

4) Kuće u nizu na obali (danas pošta i Turistička zajednica)

Tri kamene jednokatnice na obali, u starom Portu, građene su u nizu, vjerojatno početkom 19. stoljeća. Pokrivene su krovovima od kamenih ploča, imaju jednostavno profilirane otvore. Dvije su iste visine sa zajedničkim krovištem; jedna još ima sačuvanu kamenu balaturu s ogradom, na drugoj je ostala samo podnica balkona na jednostavno profiliranim kamenim konzolama. Treća kuća, najbliža starom Portu je nešto viša i na krovištu ima dva dvostrešna luminara. Njeno prizemlje je rekonstruirano i tu se nalazi ured Turističke zajednice, dok je u prizemlju središnje kuće danas smještena pošta.

5) Kuća u dnu staroga Porta

Reprezentativna kamena jednokatnica u dnu staroga Porta građena je u drugoj polovici 19. stoljeća od finih klesanaca. Ima dvostrešno krovište s pokrovom od kupe kanalice i tri krovna prozora. Ispod krovne strehe je kameni vijenac na gusto raspoređenim, jednostavno profiliranim konzolama. Glavno pročelje ima tri uzdužne prozorske osi, svi su otvori s kamenim pragovima, a oni na prvom katu imaju jednostavno profilirane nadprozornike. U središnjoj osi prizemlja je široki ulaz, a na prvom katu balkon na kamenim konzolama i s izvornom ogradom od kovanog željeza.

6) Zgrada stare škole

Kuća na rivi pred kojom je danas malo proširenje u dnu nekadašnjeg Porta. Sagrađena je početkom 19. stoljeća (ucrtana je na austrijskom katastru iz 1829.) i bila je u crkvenom vlasništvu do 1868. godine kada je u njoj otvorena prva škola u Sumartinu. Škola je u ovoj kući bila do 1955. kada je premještena u kuću u novom portu. Kasnije je u prizemlju ove kuće bila radionica brodograditelja Lučića, a danas ugostiteljski objekt. Današnji izgled rezultat je kasnijih intervencija i rekonstrukcije. Nekadašnji pokrov od kamenih ploča i četverostrešno krovište sa zabatnim kamenim pročeljima zamijenilo je jednostavno četverostrešno krovište s pokrovom od kupe kanalice. Jednostavna kamena dvokatnica ima tri uzdužne prozorske osi. Široki pravokutni ulaz koji se nalazio u središnjoj osi glavnog pročelja prema moru danas je zamijenio uski prozorski otvor u obliku položenog pravokutnika. Balkon u središnjoj osi prvoga kata danas se proteže duž čitavog pročelja i sve tri prozorske osi.

7) Kuća na obali

Kamena jednokatnica sa stambenim potkrovljem izgrađena vjerojatno početkom 20. stoljeća, a nalazi se u starom dijelu naselja na zapadnoj strani obale (Podmornica). U konobi u prizemlju neko je vrijeme bio ugostiteljski objekt – konoba.
Kuća je smještena na maloj uzvisini, a od rive je dijeli niski kaskadni ogradni kameni zid. Građena je od finih klesanaca, ima tri uzdužne prozorske osi. Otvori su uokvireni punim kamenim pragovima, u prvoj uzdužnoj osi prizemlja je ulaz. Krov je dvostrešan s pokrovom od kupe kanalice, a u središnjoj osi pročelja na krovu je široki, u kamenu zidani dvostrešni luminar s jednim prozorom uokvirenim s kamenim pragovima. Ovakvi su luminari karakteristični u tipologiji stambene arhitekture Sumartina.

8) Kuća u predjelu Martinčevi dvori

Lijepo sačuvana i obnovljena kamena jednokatnica s potkrovljem nalazi se na brežuljkastom dijelu naselja poznatom kao Martinčevi dvori, preko puta franjevačkog samostana. Ima sve karakteristike tipične stambene arhitekture Sumartina. Kuća i vrt od ulice su odijeljeni visokim kamenim zidom s ulaznim portalom. Ulaz u kuću je s gornje ceste u razini prvoga kata istočnog pročelja. Kamena pročelja imaju naglašeno uglovno kamenje, dvije prozorske osi, a u središnjoj osi krovišta od kamenih ploča obijeljenih vapnom je dvostrešni luminar spušten do krovne strehe.

9) Kuća Puratić (Puretic), na karti pod rednim brojem 29

Kuća u kojoj se 1904. rodio Mario Puratić, čuven po inovacijama na području ribarstva, posebice tzv. Puretic Power Block, «snažnom koloturniku» za izvlačenje ribarskih mreža koje su se do njegova izuma izvlačile rukom uz minimalna tehnička pomagala. Koloturnik je postao nezaobilazan na ribarskim brodovima diljem svijeta.

Kuća je građena negdje u 19. stoljeću i očite su rekonstrukcije koje je doživjela od vremena gradnje. Najprije je bila prizemnica s dvostrešnim krovom i jednom prostorijom koja je služila kao kuhinja i spavaonica. Današnji je izgled dobila krajem 19. stoljeća. Kamena jednokatnica sa stambenim potkrovljem u kojemu se nalazila kuhinja, u prizemlju je bila konoba, a na katu «tinel» i sobe. Kuća je jedna od rijetkih u Sumartinu koja je zadržala izvorni raspored prostorija u unutrašnjosti. Prvom katu se pristupa kamenom balaturom. Pročelja imaju četiri uzdužne prozorske osi, u potkrovlju su u osi potkrovlja bili dvostrešni luminari spušteni ispod krovne strehe. Izvorno je krov bio četverostrešni s pokrovom od kamenih ploča. Danas je jedan dio kuće i krovišta neprimjereno nadograđen, smanjen je nagib krova i pokrov od crijepa.Kao kuća u kojoj je rođen inovator svjetskoga ugleda  za područje ribarstva, ova kuća ima istaknuto značenje u memoriji naselja, a pretvaranjem u muzej s memorijalnom sobom Maria Puratića svakako bi obogatila kulturnu ponudu Sumartina.

10) Kuća sjeverno od predjela Ulica

Lijepo sačuvana kamena prizemnica sa stambenim potkrovljem nalazi se na uzdignutom dijelu naselja, na okretištu ceste sjeverno od predjela Ulica. Građena je vjerojatno krajem 19. stoljeća. Trenutno je u tijeku obnova ove kuće. Slobodnostojeća građevina, ima istaknuto uglovno kamenje, tri uzdužne prozorske osi i četverostrešno krovište s pokrovom od kamenih ploča, obijeljeno vapnom. Na glavnom zapadnom pročelju u središnjoj je osi ulaz do kojega vodi nekoliko kamenih stepenica. Svi su otvori uokvireni kamenim pragovima. Iznad prizemlja je jednostavan razdjelni vjenac. U potkrovlju su tri dvostrešna luminara spuštena ispod krovne strehe.

11) Zgrada nekadašnjeg hotela Novaković

Sagrađena je krajem 30-ih godina 20. stoljeća na punti, između brodogradilišta i svjetionika, na području koje je nakon izgradnje hotela zasađeno borovom šumom. Dao ju je sagraditi, u turističke svrhe, imućni Sumartinjan Frane Novaković. Hotel je imao 36 soba, a ispod njega je uređeno kupalište, a nastavljena je izgradnja ceste prema punti.

To je izdužena kamena građevina pravokutnog tlocrta, visine prizemlja i dva kata. Ima 17 uzdužnih prozorskih osi pravilno raspoređenih, a pokrivena je četverostrešnim krovom s pokrovom od kupe kanalice. Slika prikazuje - SUMARTIN, HOTEL NOVAKOVIĆ 1940.